Distrikt
Društvo U fokusu

STARI ŽELEZNIČKI MOST DOBIJA NOVO RUHO

Mnogi su se obradovali kada je krenula rekonstrukcija Starog železničkog mosta – žitelji i sa jedne i sa druge strane obale Save. Ovaj most, sagrađen 1934. godine predstavlja simbol grada i veoma je značajan i za železnicu i za transport, a sada je reč o prvoj rekonstrukciji mosta nakon skoro 40 godina.

Radovi teku duplo brže od planiranog (Foto: Distrikt)

Infrastruktura železnice Srbije početkom marta 2024. godine započela je rekonstrukciju železničkog mosta, na pruzi Ruma – Šabac – državna granica Zvornik. Reč je o rekonstrukciji gornjeg stroja mosta, dugog 680 metara, što obuhvata zamenu mostovskih pragova ali i oštećenih delova pruge.

-Jako bitno to je da je u okviru radova zamenjen 1.151 mostovski prag. Ponavljam, to je nešto što nije rađeno zadnjih skoro 40 godina. Pored mostovskih pragova zamenjeni su i delovi šina gde je to bilo najneophodnije sa stanovišta bezbednosti za odvijanje železničkog saobraćaja – kaže Nenad Stanisavljević, pi-ar menadžer “Infrastrukture železnice Srbije”.

U narednima danima biće sanirana sva oštećenja (Foto: Distrikt)

Takođe, celokupan kolosečni pribor na mostu je zamenjen, kao i dve od ukupno tri dilatacione sprave. U ovaj posao uloženo je 44 miliona dinara, a posao će, kako nadležni tvrde, biti završen pre roka jer je značaj ove trase veliki.

– Ovo je železnička žila kucavica između Rume i Šapca, i dalje do Zvornika. Praktično svakoga dana je ovom trasom saobraćalo deset putničkih vozova, i dobar broj teretnih vozova je išao ovom prugom, i zbog toga je bilo jako bitno da ovaj most bude rekonstruisan – ističe Stanisavljević.

Novi mostovski pragovi (Foto: Distrikt)

Potreba za železničkim saobraćajem u ovom kraju koji je bio središte trgovine i raskrsnica puteva za sve delove zemlje, oduvek je bila velika. Povezivanje železničkog kraka Ruma – Klenak 1901. godine značilo je skromni začetak saobraćajnih veza u Podrinskom okrugu. 

Rekonstrukcija nakon 4 decenije (Foto: Distrikt)

Podrinjske Okružne Železnice sa sedištem u Šapcu, gde se i danas nalazi zgrada bivše direkcije pored sama stanice, imale su samo prugu Šabac – Koviljača. Pored toga postojao je kolosek od stanice Šabac do stanice Šabac Sava koja se nalazila na tadašnjem šabačkom pristaništu. Postojao je i direktni kolosek iz ove stanice u pravcu stanice Štitar dosta korišćen za teretne vozove koji su prevozili mačvanske svinje i podrinjske šljive i pekmez za izvoz preko Save i Dunava.

Radi se po deset sati dnevno (Foto: Distrikt)

Izgradnja pruge od Šapca do Banje Koviljače započeta je 28. avgusta 1906. godine, na stotu godišnjicu boja na Mišaru, polaganjem kamena temeljca Železničke stanice Šabac. Pruga je puštena u saobraćaj 18. jula 1910. godine. Voz se prugom kretao brzinom od 20 kilometara na čas i prevozio je putnike i stoku.

Železnička stanica (Izvor: Međuopštinski istorijski arhiv “Šabac”)

Inicijativa o premošćavanju Save kod Šapca i spajanju Srema i Mačve ispoljila godine se nakon ujedinjenja u Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca, te je 1919. godine podnet i zahtev građana Šapca za izgradnju drumsko-železničkog mosta. Zahtev za podizanje mosta podnelo je Šabačko trgovačko udruženje 1919. godine. Ministarstvo građevine, na račun ratne odštete na pruzi, naručilo je metalnu konstrukciju za most od nemačkih firmi, koje su izradile i planove, a dopremanje konstrukcije iz Nemačke počelo je početkom avgusta 1922. godine.

Prelazak prve lokomotive preko novoizgrađenog mosta (Izvor: Međuopštinski istorijski arhiv “Šabac”)

Uprkos spremnoj konstrukciji, gradnja mosta se odužila iz finansijskih razloga. Raspon mosta bio je 680 metara, a koštao je, zajedno sa krakom do Klenka dužine 4 kilometra, preko 90 miliona dinara. Građani su bili uzbuđeni u vezi sa ovim događajima i mnogo se očekivalo od uspostavljanja saobraćaja preko reke. Godine 1931, kada su prvi radovi bili gotovi, 20. juna preko mosta prešao je prvi auto bankarskog činovnika Ilije Popovića, a preduzimač, inženjer, urednik Šabačkog glasnika Milanović i fotograf Ilija Živojinović zabeležili su ovaj događaj snimkom sa mosta.

Auto bankarskog činovnika Ilije Popovića prvi prešao most (Izvor: Šabački glasnik)

Most je osposobljen za železnički saobraćaj i osvećen 31. maja 1934. Tri dana kasnije preko njega prešao je šetni voz, zatim i dvorski, kojim je doputovao kralj Aleksandar sa pratnjom. Tada je otvoren i redovni saobraćaj na pruzi Ruma – Šabac

Novoizgrađeni most na Savi (Izvor: Međuopštinski istorijski arhiv “Šabac”, Foto: Distrikt)

Nemački vojnici, 23.oktobra 1944, samo deceniju kasnije, miniraće jednu njegovu polovinu u svom povlačenju. Sredinom dvadesetog veka, nakon izgradnje drumskog mosta, na ovom mostu je ukinut drumski saobraćaj. Poslednja rekonstrukcija gornjeg stroja železničke pruge na mostu je bila 1986. godine.

Svideo vam se tekst?