U domaćinstvo u Gornjoj Vranjskoj, u kojem se povrtarstvom bave decenijama, Dušan Gajić nije došao samo da nastavi posao koji je zatekao. Došao je da tu živi, prihvati način života koji je postojao pre njega i da mu da novi zamah. Danas, kao mladi povrtar, uz iskustvo i znanje koje stiče svakodnevnim radom, uvodi savremena rešenja, ulaže u proizvodnju i pokazuje da tradicija i nove tehnologije mogu da idu ruku pod ruku.

Dok većina poljoprivrednika tokom zime smanjuje obim radova, za Dušana sezona praktično nikada ne prestaje. U njegovim plastenicima već raste novi rod, a redovi zimske salate najavljuju prve prihode u godini. Na imanju se nalazi čak 21 plastenik, a proizvodnja je organizovana tako da se raspoloživi prostor koristi tokom čitave godine.
„Ovde nema pauze. Čim jedna kultura izađe, druga već ulazi. Tako se radi ako hoćeš da živiš od ovoga“, kaže Dušan dok obilazi plastenike.

Salata je četvrta kultura koja se ove godine uzgaja u plastenicima. Posle nje, na isto mesto dolaze paradajz, krastavci i tikvice. Za petnaestak dana očekuje se početak seče puterice, koja je, prema Dušanovim rečima, u odličnom stanju.
„Salata ne zahteva neki preterani rad, niti posebnu organizaciju, osim u trenutku kada dođe do seče. Poslednjih nekoliko godina nismo imali problema sa tržištem. Naše je da proizvedemo dobar kvalitet, a sve ostalo kasnije nije bio problem. Mašine odrade veći deo posla oko pripreme, dok smo mi angažovani prilikom rasađivanja i berbe, zajedno sa radnicima“, objašnjava Dušan.

Za ovo domaćinstvo zimska salata znači i prvi novac u godini. Cena varira i zavisi od tržišnih i vremenskih prilika, ali se, kako kaže, proizvodnja isplati kada se obezbede dobar kvalitet i dovoljne količine za svakodnevnu berbu. Trenutna cena kreće se od 25 do 30 dinara.
Ipak, najveći deo posla tek predstoji. Sa dolaskom proleća u plastenicima počinje novi proizvodni ciklus, a paradajz je jedna od kultura od koje Dušan mnogo očekuje. Posebnu pažnju posvećuje izboru sadnog materijala, pa se opredelio za holandske hibride koji su se u prethodnim sezonama pokazali kao dobar izbor.

„Izabrali smo dva hibrida. Nismo eksperimentisali sa velikim količinama, ali su se oba pokazala izuzetno kvalitetno. Ove godine planiramo da celokupnu proizvodnju paradajza u plastenicima zasnujemo na sortama koje su se već dobro pokazale“, kaže ovaj mladi povrtar.
Iza svakog dobrog roda stoje pažljivo planiranje i svakodnevna briga. Intenzivna proizvodnja traži dobru organizaciju, kontrolu temperature i vlažnosti, ali i ulaganja u sisteme za navodnjavanje i grejanje. Posao podrazumeva stalno prisustvo, a u njemu, pored Dušana, učestvuje i porodica, uz pomoć sezonskih radnika kada je to potrebno.

„Ovo nije lak posao. Traži znanje, rad i prisutnost svakog dana. Ali ako voliš to što radiš, onda sve ima smisla“, kaže Dušan.
Da se njegov pristup ne završava na plastenicima, pokazuje i ratarska proizvodnja. Dušan je jedan od retkih poljoprivrednika u ovom kraju koji navodnjava i kukuruz, svestan koliko voda može da znači za razvoj biljke i konačan prinos. Ulaganje u navodnjavanje i primena savremenih agrotehničkih mera donose mu odlične rezultate i vrhunske prinose.

Od zimske salate do kukuruza koji dobija vodu onda kada mu je najpotrebnija, Dušan Gajić pokazuje da se tradicija najbolje čuva onda kada se nadograđuje. U Gornjoj Vranjskoj, gde povrtarstvo decenijama predstavlja važan deo života, on nastavlja započeto, ali ne ostaje samo na proverenim načinima rada. Ulaže, isprobava nova rešenja i svojim primerom pokazuje da se od poljoprivrede može uspešno živeti kada se udruže iskustvo, znanje i spremnost da se ide napred.
