Distrikt
Zanimljivosti Magazin

EGZOTIČNA AFRIČKA BILJKA RASTE „KAO IZ VODE” U MAČVI

U Mačvanskom Belotiću kod Bogatića, gazdinstvo Smiljanić proizvodi neobično kivano voće, poznatije kao afrička rogata dinja. Neki ga svrstavaju i u povrće, ali kako ukus podseća na kivi, odakle potiče ime, većina kivano smatra voćem. Bodljikavi krastavac u Mačvi je uspeo zahvaljujući pre svega plodnoj zemlji, a glavni krivac je mlada Andrea, koja je poželela na ovu neobičnu voćku odgaji na svojoj dedovini.

Andrea na imanju (Foto: Distrikt)

Kada je kivano prvi put probala u inostranstvu, ukus joj se odmah dopao, iako ni sama nije znala da li je u pitanju voće ili povrće. U pomoć je pritekao Gugl.

– Kada smo probali ovu neobičnu voćku, mnogo nam se dopala. Međutim, ni sami nismo znali šta je u pitanju. Onda smo guglali i dobili osnovne informacije da je nastao u Africi i zbog toga se naziva „afrička rogata dinja”. Može se naći i na Novom Zelandu. Uzgaja se i u Hrvatskoj. Tada smo odlučili da posadimo za nas – kaže Andrea Todorović, najmlađi član gazdinstva Smiljanić iz Mačvanskog Belotića.

Afrička rogata dinja uspela u Mačvi (Foto: Distrikt)

Tako su dobili plodove nalik krastavcu, u boji dinje sa oštrim bodljama. Čak su i stručnjaci za poljoprivredu bili sumnjičavi, jer je novo voće bilo nepoznanica za ovdašnje prilike. Međutim, ubrzo su stigli i prvi plodovi, i to na „kućici” koja ima vreže slične dinji ili lubenici.

– Na jednoj kući bude oko 60 do 70 plodova. Svi su otprilike slične veličine, kao veći krompir. Boja uzrelog je žuta, dok tokom berbe skidamo i zelenije plodove. Kada smo posadili, svi su se čudili. Komšije su mislile da su to ukrasne tikve. Dugo nisu smeli ni da probaju, a danas im se veoma dopada – objašnjava Andrea i pokazuje voćku veličine krupnijeg krompira.

Bodljikavi plodovi nalih južnom voću (Foto: Distrikt)

Kada se preseče, liči na zreo krastavac, a ukus je kombinacija dinje, kivija i limuna. Osim što poseduje nekoliko vitamina, idealan je za dijetu i prava je vitaminska bomba protiv prehlade.

– Kivano je pun vitamina A, C, E i prepun je gvožđa. To je prava vitaminska bomba. Lekari preporučuju da se pojede jedan do dva dnevno. Semenke obiluju masnim kiselinama, među kojima su najznačajnije linolna i oleinska, koje pomažu u borbi sa visokim krvnim pritiskom, a dobar je i za vid. Idealan je za dijetu, jer ima malo ugljenih hidrata, a masti nema uopšte – objašnjava naša sagovornica.

Sadi se na proleće, a stiže u jesen (Foto: Distrikt)

Bodlje su, kaže, ranije služile voću da ga zaštiti od životinja. Zapravo, to je bio odbrambeni mehanizam voćke. Međutim, zbog toga ga je teže prikupljati, pa se to radi isključivo sa rukavicama i makazama. Takođe, bodlje ne smeju da dodirnu drugu voćku, jer ona na tom mestu odmah počinje da truli, pa se kivano čuva pod posebnim uslovima. Gajenje zahteva navodnjavanje, a velika prednost je jer se sadi u maju, a stiže krajem avgusta. Ne zahteva veliki tretman, i vrlo brzo stiže na rod. Što više zri, postaje slađi i dobija narandžastiju boju. Interesantno je da može dugo da traje, jer nije sklon truljenju dok se ne ošteti.
Da bi svaki plod sazreo ravnomerno, mora da se drži u posebnoj kutiji, da se bodlje ne dodiruju međusobno.

Vreže su slične lubenicama, krstavcu i dinji (Foto: Distrikt)


Ali, to nije jedina specifičnost ovog voća. Ne samo da se sa njim pažljivo rukuje, već se vodi računa i prilikom konzumiranja.

– Ovo voće ne sme da se jede u velikim količinama. Preporuka je jedna voćka dnevno, jer sadrži visok procenat vitamina. Odlično se kombinuje sa drugim voćem, bananama i slično, i tada se dobija pravi voćni napitak – priča Andera, već iskusna u gajenju kivana.

Kivano je prava vitaminska bomba (Foto: Distrikt)

Cena jednog je 150 dinara, dok je u piljarnicama u prestonici kivano skuplji. Plodovi su sazreli kada zelena boja pređe u žutonarandžastu. Unutrašnjost plodova kivana je zelena sa mnogo jestivih semenki. Podsećaju na žele, ukusa nalik mešavini krastavca, banane i limuna. Unutrašnjost se jede kašikom, ili se cedi za sok. Plodovi mogu da se koriste kao dodaci raznim salatama. Dobro se kombinuje uz sir, krastavac i paradajz.

Svideo vam se tekst?