Distrikt
Zanimljivosti

MAČVANI SE ZBOG NADIMAKA NE ODAZIVAJU NA IME! MILENKO SAZNAO DA SE ZOVE DRAGAN TEK KAD JE KRENUO U ŠKOLU

U Srbiji nije retkost da se pored krštenog imena i prezimena dodaju nadimci. Međutim, običaj drugog “krštenja”, u Mačvi je toliko daleko otišao da ima i onih koji se ne odazivaju na kumovo ime. Potpuna zbrka nastaje kod prezimena, pa mnogi pored dva imena imaju i dva prezimena.
– Ja sam po pravom imenu i prezimenu Milenko Maletić – počinje svoju priču starac i sve to dokumentuje podacima u ličnoj karti.

Šale se na račun nadimaka (Foto: Distrikt)

Ali, kaže, da je sve do polaska u školu mislio da se zove Dragan.
– Kad sam pošao u školu, majka me je dovela, uvela u učionicu, a ona je ostala ispred. Učiteljica je počela da proziva đake, ali nikako da prozove moje ime. Pošto ona nije prozivala Dragana, ja se nisam ni javljao. Ona je prozvala Milenka, ali ja nisam znao da se tako zovem. Onda me je učiteljica, sećam se, izvela u hodnik i pitala da li ima neko od roditelja Maletić Milenka. Mati se javila jer je ona znala da se ja zovem Milenko. Onda je učiteljica pitala da li je dete u redu, jer se ne odaziva na svoje ime i prezime – priseća se Milenko i dodaje da i danas, ako u njegovoj ulici neko traži Milenka, sigurno neće moći da ga nađe. Eventualno da pokuša sa nadimcima Dadov Šompin, na koje se, takođe, odaziva.
Milenko je do danas ostao Dragan, kako su ga prozvali deda i baba kada se rodio, ali ni sam ne zna iz kog razloga. Međutim, to nije retkost u Mačvi što dokazuje, imeđu ostalih i ime vlasnika kolibe u kojoj su se često okupljaju meštani.
– Da bismo vam to dokazali kako mi najjednostavnije znamo ko je vlasnik ove kolibe, mi kažemo da je to Živorad Žića Puzić Cicvara Jocić. Zapravo, njegovo ime je Živorad, mi ga zovemo Žića, preziva se Puzić, ali pošto Puzića ima dosta u tom selu, familiju iz koje on potiče zovu Jocići, a Cicvara je nadimak. Mi ne znamo da li je on voleo cicvaru pa ga tako zovu ili zbog nečeg drugog – objašnjava Slobodan Milićević, poznatiji u Bogatiću kao Boban Tulin.

Prezimena završila u knjigama (Foto: Distrikt)

Nije neuobičajeno i u drugim delovima Srbije da se daju nadimci, međutim, kod Mačvana je ponekad Milanu nadimak Goran, a Draganu Zoran. A tek kod prezimena nastane prava zbrka, jer i svaka familija ima svoj nadimak, pa nije retkost da se uz ime i nadimak čuju dva prezimena.
– Primera radi, ako uzmemo Puziće, njih ima 63 kuće u našem šoru. Skoro svaka kuća, ili nekoliko njih ima svoj nadimak, na primer – Kravljačini, Jocići, Sedalovići, Ukljukovići, Križići, Rogonjići, Despotovi, Švrćići, Konđići, Lilići, Vatraljevići, Cujini…Đonlića ima 45 kuća i isto tako imaju nadimke među kojima su Gajdići, Tatići, Ćirići, Tutnjavići, Brkići, Grkovići , Icmanovi, Pašini, Bulići, Curići, Čičići, Ašići i drugi. Martinoviće zovu Gojkovići, Lackovi, Gajini, Ćelići, Papulići, Džabići, Kiselčići, Ignjići, Goljići, Makušići, Glavčinići, Čičini, Munjići, Pišonjići, Pupići, Avramović, Cvolići, Šabanovi, Šećerovi i tako dalj – objašnjava Slobodan Milićević.
Nadimke imenima i prezimenima ne znaju kako su dobijali, ali ih se nisu odricali.
– Ja sam Dragoljub Bule Murin Puzić Vatraljević. Nešto sam dobio rođenjem, nešto odrastanjem, a nešto sam nasledio od familije. Odrastanjem je bilo Bule, po ocu me zovu Murin, a prezime Puzić je iz grupe Vatraljević – priča Murin koji se ne okreće kada ga neko zove po imenu Dragoljub. Vremenom je postao Murinjo, pa veruje da će njegov sin i taj nadimak naslediti.

Tek kod prezimena nastala je prava zbrka (Foto: Distrikt)

Ko razume, razume, a oni su sebi našli način da jedni drugima objasne o kome pričaju, a kako to deluje posmatraču sa strane Mačvanima i nije baš mnogo važno.
Možda se baš zbog toga žene u ovom kraju retko odlučuju da zadrže svoje prezime kada se udaju, jer ko zna kako bi tek to zvučalo.
U listu „Krug“ 1995. godine objavljena je priča Stanimira Saša Đergovića, dugogodišnjeg učitelja u mačvanskom selu Klenje i poznavaoca meštana, u kojoj se bavi zanimljivim podacima o familijama u Klenju, konstatujući da veliki broj familija, koje, osim zvaničnog prezimena imaju i druga po kojima su još poznatiji.
Ercegovčevići su se, kako Đergović navodi u tom tekstu, doselili iz Hercegovine i u prvo vreme su nosili prezime Hercegovčević, ali se vremenom prvo slovo izgubilo. Domaćinstva ove velike familije imaju više nadimaka: Pureševići, Cevurići, Nogići, Krajcarići, Pijukovići, Mirjanići, Ivčići, Marčići…
Za Nogiće, kako navodi u tom tekstu, predanje kaže da su ovo drugo prezime dobili po hajduku Nogiću, koga u romanu „Hajduk Stanko“ opisuje Janko Veelinović. Krajcarići nose nadimak po jednom svom pretku koji je mnogo voleo da igra krajcarice. Još dok je bio mali, sa svojim vršnjacima je bacao groševe na liniju, a otac je govorio: Ti ćeš biti prava krajcara! I tako, svi njegovi naslednici ostadoše Krajcarići. Za Pijukoviće se priča da je jedan njihov predak bio vrlo siromašan i da je imao samo jedan pijuk kojim je ceo dan vadio panjeve i nadničio kod gazde.

Šale se na svoj ali i tuđi račun (Foto: Distrikt)

Đergović dalje opisuje kako su Đenadići postali Čikanjići.
“Za Čikanjiće vele da se njihov predak udavio u Drini prilikom kupanja. Njegova dva mala sina, pošto ni majke nisu imali, usvojio je i odgajio stric koji se nije odvajao od dece. Siročići su zavoleli strica i stalno trčkarali za njim, govoreći: „Naš čikana, naš čikana!“. Po tome i njihova familija kasnije dobija nadimak. Katanići, pak, dobiše nadimak po jednom pretku koji je 1844. godine u Šapcu video mađarske vojnike – katane. Po povratku u selo stalno je tepao sinu jedincu: „Ti si moj katana!“ Dečak je odrastao, prozvali su Katana, a njegove potomke Katanići. Čekići su nekada u svojoj porodici imali neku babu Stanisavu, koju je celo Klenje zvalo baba Čeka. Kažu da je bila vrlo pametna i otresita žena i da je živela više od sto godina. Imala je mnogo unučadi i kad ih neko upita čiji su, oni bi odgovarali:“Čekini, baba Čekini!“ – navodi se u tekstu Stanimira Đergovića iz 1995. godine.

Projekat „MAČVANI – DRUGAČIJI OD DRUGIH” sufinansiran je iz budžeta opštine Bogatić. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Svideo vam se tekst?