Distrikt
Kultura

Žive sećanja na Jevreje

Zgrada u ulici Vlade Jovanović u Šapcu do 1941. godine bila je sinagoga, a te godine Nemci su izvršili masovno streljanje Jevreja. Pored šabačkih, koji su tu obitavali vekovima, ubijeno je i više od 1000 Jevreja koji su bili prihvaćeni u Šapcu nakon proterivanja iz zemalja Srednje Evrope. Šabac su gradili kulturno i infrastrukturno, pa je stvaranje novog kulturnog prostora razlog i prilika da im se grad na Savi oduži.

                                                                                                                                                                            Prozor na zgradi

„Drugi razlog zbog čega je važno je to što je 10 Jevreja, Šapčana po rođenju, poreklu, školovanju ili životu i radu zadužilo i srpsku i svetsku istoriju i kulturu“, objašnjava Živana Vojinović, autorka knjige „Avramova deca”

                                                                                                                                                            Unutrašnjost zgrade

Neki od njih u Šapcu su ostavili trag, poput Avrama i Stanislava Vinavera, Oskara Daviča, Josifa Šlezingera, Bate Koena. O tome će svedočiti ovaj objekat kroz muzejsku postavku.
„U saradnji sa gradom i sa ljudima iz Radionice kulture sećanja, pokušavamo da napravimo jednu lepu i dobru priču i da naše sugrađane podsetimo na naše bivše sugrađane Jevreje, na kladovski transport i na sve ono što su oni uradili da bi naš grad danas bio ovo što jeste“, kaže Branislav Stanković, istoričar.
Rekonstrukcija zgrade i stvaranje novog kulturnog prostora deo je šabačkog projekta „Eureka“, za koji je Ministarstvo kulture odobrilo 9 miliona dinara.
„Mi, Šapčani smo ponosni na našu istoriju i ovo je jedno dužno poštovanje prema zajednici koja je zajedno sa nama učestvovoala u stvaranju mita o Malom Parizu“, objašnjava Igor Marsenić, član Gradskog veća.

                                                                                                                                                       Tabla koja se nalazila na zgradi u Vlade Jovanovića

Tokom radova otkriveni su i brojni svedoci prošlosti ovog objekta.
„Zid na kome se nalazi aron hakodeš, to je ormar u kom se držala Tora, to je zid koji je okrenut ka Jerusalimu. Onog momenta kada smo skinuli malter sa njega videli smo tragove otvora u kom je bila niša u kojoj se nalazio taj ormar sa Torom. I sa njegove leve i desne strane otvori koji su mogli da budu ili prozori ili neka biblioteka“, kaže  Aleksandra Savatić, arhitekta
Ovo je jedna od najstarijih preostalih sinagoga u Srbiji, a ako sve bude teklo po planu, do kraja 2017. Izdvojiće se po funkciji i značaju.

                                                                                                                  Srbi i Jevreji, zajedničko stradanje i borba za slobodu ( You Tube)

U Šapcu danas nema Jevreja. Sumornog 13. oktobra 1941. nemački vojnici su sve muškarce starije od 14 godina na najbestijalniji način umorili u bari Zasavici kod Mačvanske Mitrovice.  Ubijeno je 1.057 šabačkih Jevreja, među kojima i 131 starosedalac iz ovog grada. Streljani su muškarci, a žene i deca su u januaru 1942. prebačeni u koncentracioni logor u Zemunu, gde su takođe umoreni. Pre okupacije, 1940. i 1941, iz Šapca su otišla dva jevrejska transporta za Palestinu. U prvom, sa železničke stanice, bile majke i deca, i za taj se zna, pošto su se kasnije javili, da je stigao na odredište. Drugi je pošao u februaru preko Bugarske, ali su brod na Crnom moru torpedovali Nemci. Šabački slikar Stevan Čalić dao je veću svotu novac dr Jozefu Vinteru, Jevrejinu iz Južne Moravske, koji je ilegalno, preko monaha iz fruškogorskih i grčkih manastira, uspeo da se domogne Palestine.

                                                                                                                                                                    Jevrejsko groblje u Šapcu

Groblje je sacuvano pažnjom lokalnih stanovnika

Jevrejsko groblje (Donjošorsko groblje) u Šapcu, kao svedok življenja jednog naroda u gradu i okolini, predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.Jevrejsko groblje je smešteno pored šabačkog donjošorskog groblja i osnovano je početkom druge polovine 19. veka. Najstariji spomenici su skromniji, sa osnovnim podacima o pokojniku. Pred kraj 19. i početkom 20. veka spomeni su od mermera, raskošnije izrade, sa širim i kitnjastijim posvetama. Ovo ukazuje na ekonomsko snaženje šabačke jevrejske kolonije. Natpisi na spomenicima su napisani dvojezično, na hebrejskom i srpskom jeziku.

Groblje je do letnjih meseci 1941. godine bilo aktivno, a zatim je zapušteno nestankom Jevrejske zajednice u vrtlogu Drugog svetskog rata. Ono se danas održava i ostalo je u celosti očuvano i može se videti sa samog puta. 36 spomenika i 130 rođenih Šapčana tog groblja svedoče o dva veka jednog naroda koga u Šapcu više nema.

Foto nalovna : www.politika.rs

Svideo vam se tekst?