Distrikt
Društvo

ČIVIJAŠKA REPUBLIKA KOJOM SU VLADALI BRANKO ĆOPIĆ, MIJA ALEKSIĆ, DUŠAN KOVAČEVIĆ

Čivijada, festival humora i satire, manifestacija je po kojoj Šapčane prepoznaju i van Srbije, a Republikom u kojoj caruju smeh i zabava, u proteklih pola veka upravljali su Branko Ćopić, Nela Eržišnik, Mija Aleksić, Dušan Kovačević, Dragiša Penjin, Siniša Pavić, Milenko Zablaćanski, Seka Sablić, Lane Gutović, Zoran Kesić, Predrag Koraksić, Miodrag Majić i drugi.

Šabac pred prvu Čivijadu 1968. godine (Izvor: Šabačka čivijada – pola veka smeha, autorke Stane Munjić)

„Pripremajući se za prvu Čivijadu 1968. godine, organizatori prvog belosvetskog vašara humora objasnili su da je čivija duguljasti klin kojim se pričvršćuje kolski točak za osovinu, a da je knez Mihailo Obrenović Šapčane nazivao Čivijašima, jer su mu skinuli čiviju sa fijakera. Ali, postoji i priča da je kralj Milan voleo da svraća u šabački kafanu Evropa i da se kocka s Mačvanima. Zbog nerešenog kockarskog duga, Mačvani su mu jednom prilikom ukrali čiviju s karuca, posle čega ih je on nazvao Čivijašima“, piše u knjizi Šabačka čivijada – pola veka smeha novinarka Stana Munjić.

Prva nagrada za najbolju karikaturu te godine ( Izvor: Šabačka čivijada – pola veka smeha, autorke Stane Munjić)

Od tada se štošta promenilo, ali obeležja praznika smeha u Podrinju ostala su do danas. Uzrečica – šipak bato dobila je realan oblik u čivijaškom simbolu sa šipkom, a prepoznatljiv je i čivijaški znak sa dva nasmejana šereta. Karikatura koju je za prvu Čivijadu uradio karikaturista Stanislav Ikonić Sik i danas je na muralu, koji je bio vidljiv sve do izgradnje Tržnog centra Trijumf devedesetih – navodi se, između ostalog, u kapitalnom delu posvećenom ovoj manifestaciji.  

Manifestacija je okupljala desetine hiljada Šapčana (Izvor: Šabačka čivijada – pola veka smeha, autorke Stane Munjić)

Šabačka čivija 68 – prvi belosvetski vašar humora održan je od 15. do 22. septembra 1968. godine. Grad je bio sav u obeležjima Čivijade, od ulaza kod železničkog mosta sa parolom Ne ljutite se što čekate, ovde počinje Balkan, preko transparenata, aforizama, karikatura. Točkonjin muzej dosetki, čiju postavku je postavio scenograf Vladislav Lalicki, posetilo je već prvog dana 3.500 ljudi. U okviru programa bile su još pokretna izložba karikatura, simpozijum o čiviji, komediografski i filmski program, književno-slikarski konkurs, gostovanja humorista po školama i još mnogo toga. Početak je na ulicama Šapca objavio dobošar Brka. Za prvog predsednika Čivijaške republike proglašen je pisac i novinar Mile Stanković. Nakon glavne svečanosti, centrom je prolazila karnevalska povorka, koju je sa omladincima spremio profesor i umetnik Igor Belohlavek. U Belotiću kod Radovan-kule Milića od Mačve otvorena je Prva svetska lajaonica.

Nijedna manifestacija u ovom kraju nije doživela toliki publicitet u jugoslovenskim medijima kao prva šabačka Čivijada, a ovom prilikom, nakon pola veka pauze, obnovljen je i rad Čivije, lista za humor i satiru.

Naslovna strana obnovljenog lista Čivija 1969. godine (Izvor: Šabačka čivijada – pola veka smeha, autorke Stane Munjić)

Drugoj Čivijadi prisustvovale su tadašnje kulturne veličine – Duško Radović, Brana Crnčević, Matija Bećković, a za novog predsednika izabran je Branko Ćopić. Sportsku čivijadu otvorio je reporter Radivoje Marković – jedanaesterce golmanu Ivanu Ćurkoviću šutirale su ugledne ličnosti društveno-političkog života grada, što se oržalo do danas.

Branko Ćopić i Vladimir Bulatović Vib (Izvor: Šabačka čivijada – pola veka smeha, autorke Stane Munjić)

Ovo je ujedno i Čivijada oko koje se digla najveća polemika u društvu. Te godine iz štampe su izašle dve Čivije – jedna za javnost, druga za javnog tužioca, a ubrzo je zabranjena i knjiga aforizama Milovana Vitezovića Srce me je otkucalo. Opštinski komitet Saveza komunista sankcionisao je organizacioni Odbor Čivijade zbog navodnih nedoličnih sadržaja tokom manifestacije.

Duško Radović i Ljubivoje Ršumović sa najmlađom publikom (Izvor: Šabačka čivijada – pola veka smeha, autorke Stane Munjić)

Sledeće 3 godine Čivijada je održavana uz manju pompu, međutim, ipak dolazi do zabrane njenog održavanja iz pomenutih razloga. Privremeno ukidanje trajalo je sve do 1990. godine.

Nela Eržišnik predsedavala Čivijaškom republikom 1970. godine (Izvor: Šabačka čivijada – pola veka smeha, autorke Stane Munjić)

 Šapčani nikada nisu odustali od ideje da budu prestonica belosvetskog vašara humora i satire. Nakon 18 godina, rešeni su bili da ovaj praznik slave svih dvanaest meseci. Prva obnovljena Čivijada, po starom običaju, ponudila je izložbu karikatura, prikazivani su filmovi Dušana Kovačevića, koji je te godine i izabran za predsednika republike, promovisani romani, prikazivani snimci humorističkih predstava. U čivijaškoj carinarnici građani su mogli kupiti čivijaški pasoš.

Ulice Šapca za vreme Čivijade 1972. godine (Izvor: Šabačka čivijada – pola veka smeha, autorke Stane Munjić)

Ratovi i inflacija devedesetih ponovo dovode do redukovanog programa. Nije bilo vreme za smeh, pa je sve bilo skromnije, upakovano u tri dana i bazirano na sećanjima. Čivijaški govori, monodrame i predstave u izvođenju šabačkih glumaca, muzički nastupi – to bi ukratko bio program narednih nekoliko Čivijada.

Godina 1996. donosi i novi zaštitni znak – figuru Čivija, punačkog i nasmejanog šabačkog trgovca iz druge polovine 19. veka, koji pokazuje iščupanu čiviju.

Tradicionalna sportska nadmetanja konobara i glumaca (Izvor: Turistička organizacija Šapca)

Nadmetanja humora i izbor predsednika organizovana su Gradskoj kafani, Šaranu, Točkonji, Domu sindikata, Sportskoj hali Zorka.

– Pokušali smo da napravimo imitaciju pravih izbora, predsednik Čivijaške republike birao se na licu mesta, izvlačenjem imena iz kutije, izbori su, dakle, bili validni. Sa sredstvima kojim smo raspolagali imali smo da uradimo najbolje, pa smo često improvizovali. Moja ideja je bila da učesnici čivijade budu eminentni ljudi iz javnog života Šapca, priznati nagrađivani humorističari, domaće snage – priča nekadašnji direktor Turističke organizacije grada Živorad Opanković.

I upravo ovaj događaj je bio nezamisliv bez aforističara, karikaturista, glumaca – Radeta Đergovića, Aleksandra Čotrića, Bore Božanića, Aleksandra Filipovića, Mladena Ognjanovića, Dragice Jelić.

Svečano uručenje ključeva dr Slobodanu Simiću (Izvor: Turistička organizacija Šapca)

Zbog društvenih okolnosti Čivijada je izostala 1995. i 2000. godine, ali svake sledeće uspela je da održi uobičajeni sled: promocija lista Čivija, izložba karikatura, podizanje zastave i obraćanja javnih ličnosti Šapca – čivijaškog kneza Dragiše Penjina i drugih, izbor predsednika republike – čivijaški parlament, čivijaški čas u školama, sportska i nadmetanja satiričara, karneval čivijaškog podmlatka, dramska čitanja i predstave Šabačkog i gostujućih pozorišta, dodela nagrada najboljih humorističkih žanrova, radio i televizijske emisije posvećene promociji smeha, sve dominantniji muzički programi.

Predsednik republike izvlačen iz šešira (Izvor: Turistička organizacija Šapca)

Vremenom, tradicionalni program oplemeniće zbivanja koja uključuju sve veći broj sugrađana – Fićijada, međunarodni karneval, čivijaško kolo, Šampitijada, čivijaško krčkanje, karneval kućnih ljubimaca, Parada ponosa mama i beba, izložbe različite tematike, a aktivno učešće uzima i Udruženje paraplegičara.

– Čivijada nije i ne treba da bude uvek ista. Društvo i intersovanja se menjaju, normalno je da se i program Čivijade menjao, novo doba donosi nove sadržaje. Nekada je težište bilo na humorističkom delu, intelektualnom, nekada na zabavnom, sada je karneval uneo novu lepršavost i raspoloženje – ocenjuje Opanković.

Parada ponosa mama i dece (Foto: Distrikt)

Vremena i okolnosti se menjaju, ali ostaje umeće Šapčana da se smeju i na svoj i na tuđi račun.

Iz serijala NASLEĐA TRAG. Projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Šapca. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Svideo vam se tekst?