Distrikt
Zanimljivosti

“ČELIČNA DAMA” SRPSKOG BANKARSTVA – BORKA VUČIĆ, POSLEDNJE DANE POSVETILA SRPSKIM POLJOPRIVREDNICIMA

Ovog aprila navršava se 92 godine od rođenja Borke Vučić, najpoznatije i najkontroverznije srpske bankarke. Bila je učesnik mnogih prelomnih događaja skorije nacionalne istorije, a njena smrt i danas za mnoge predstavlja misteriju. U Komiriću, odakle je bila rodom, 2011. godine podignut je spomenik u njenu čast.

Izvor: Vreme; foto: Dragan Kujundžić

Borka Vučić rođena je 1926. godine u Komiriću, između Osečine i Tršića, kao treće od petoro dece učitelja Vojislava Mucića i Milice Jevtić. Deda po ocu bio je Dragić Mucić, narodni poslanik u vreme kralja Aleksandra Obrenovića. Uz njega se i javilo njeno interesovanje za bavljenje novcem – kao bogati seljak, posedovao je 60 hektara zemlje i šume, najpre u Rađevini i Tamnavi, a često su ga posećivali meštani iz okolnih krajeva i tražili mu savete ili pozajmicu. Borka je odrastala u Komiriću, Krupnju, Vrelu kod Uba, Pančevu i Beogradu, u mestima gde je njen otac učitelj službovao. Osnovnu školu završila je 1937. u selu Vrelo kod Uba. U vreme Drugog svetskog rata priključila se partizanskom pokretu kao bolničarka. Kasnije se često sećala ljudskih žrtava i strahovitih ratnih dešavanja u Krupnju, posle nemačke kaznene ekspedicije 1941. godine, gde se zatekla na početku rata.

Izvor: Intermagazin

Pravni fakultet završila je u Beogradu 1951. godine, a za bankarstvo se specijalizovala u SAD, Holandiji, i Engleskoj. Bankarstvom se počela baviti u Privrednoj banci Srbije, od koje je kasnije nastala Beogradska banka. Radila je u Ekonomskom institutu SFRJ, obavljala važne funkcije u Saveznom izvršnom veću. Bila je finansijska ekspertkinja režima Slobodana Miloševića, s kojim je zajedno radila u Beogradskoj banci. Takođe je bila direktor predstavništva Beogradske banke u Londonu, a za vreme sankcija ostala je upamćena kao direktor agencije Beogradske banke na Kipru. Sa dužnosti predsednika Beogradske banke smenjena je nakon pada Miloševićevog režima, oktobra 2000. godine. Kao najstariji poslanik, vršila je dužnost predsednice Skupštine Srbije tokom konstituisanja, izabrana na listi Socijalističke partije Srbije nakon parlamentarnih izbora 21. januara 2007.
U poslednjim godinama života, posvetila se delatnostima u oblasti poljoprivrede i ekonomskog razvoja rodnog kraja. Osnovala je Fond za doškolovavanje mladih poljoprivrednika, a jedan je od osnivača Međunarodnog sajma šljive u Osečini.

Spomenik u njenu čast

Doživela je nekoliko porodičnih tragedija – smrt sestara Vide i Bose, brata Božidara, sina Bojana i muža Steve. Kako je sama tvrdila u razgovorima sa novinarima, u životu ju je održao jedino rad i uverenja kojih se nije odricala nakon svih ovih susreta sa smrću. Potpuna posvećenost poslu bio je jedini otklon od razmišljanja o tragičnim događajima.
Poginula je u saobraćajnoj nesreći 1. avgusta 2009. godine na auto-putu Beograd-Niš, u 83-oj godini života. Prema rezultatima istrage, do nesreće je došlo zbog prevelike temperature, koja je izazvala eksploziju gume automobila, iako mnogi i danas spekulišu o naručenom ubistvu, jer je kao svedok važnih događaja 90-ih godina, bila pretnja pojedincima.

Zaslužna i za Međunarodni sajam šljive u Osečini

U Komiriću je 2011. godine, u njenu čast, otkriven spomenik od crvenog mermera, u obliku prizme na koju je postavljen bronzani bareljef sa likom Vučićeve. Autor spomenika je akademski vajar Nemanja Tešić.

Svideo vam se tekst?